nedjelja, 9. siječnja 2011.
Koraće 2011
utorak, 17. kolovoza 2010.
utorak, 27. srpnja 2010.
subota, 22. svibnja 2010.
Koraćanci na Facebook-u
petak, 19. veljače 2010.
Evo jedna obavijest ...
Obiljezavanje 30-godisnjice mature odrzat ce izmedju 10-20 jula 2010 god.Organizirat cemo posjetu srednjoskolskom centru a druzenje cemo nastaviti u pizzeria Galeb.Pozivamo ucenike sva tri odjeljnja koji zele prisustvovati proslavi da se jave na sljedece tel.brojeve:
Nikola Dubov mob. +387 65 681 224 tel. +387 53 612 167
Mirsad Pipic mob. +46 703 184 627
Esada (Mujcin) Pipic mob.+46 70 3587 556 tel.+46 456 296 45
srijeda, 3. veljače 2010.
ponedjeljak, 18. siječnja 2010.
utorak, 17. studenoga 2009.
četvrtak, 20. kolovoza 2009.
utorak, 4. kolovoza 2009.
utorak, 23. lipnja 2009.
nedjelja, 17. svibnja 2009.
petak, 8. svibnja 2009.
utorak, 24. ožujka 2009.
utorak, 5. kolovoza 2008.
ponedjeljak, 4. kolovoza 2008.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 2,022
- Hrvati - 1,975
- Srbi - 30
- Jugoslaveni - 3
- Bošnjaci - 2
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 12
Župa Koraće nalazi se u blizini Bosanskog Broda, s lijeve strane Ukrine pri samom njezinu utoku u Savu.
Koraće je kao kapelanija odvojena od župe Velika (Plehan) 1784, a samostalnom župom proglašena 1804. godine. Ona je dulje vremena obuhvaćala velik teritorij na kojem su se odvajanjem formirale župe Bosanski Brod (s Novim Selom, Sijekovcem, Kolibama) i Bijelo Brdo.
U 17. st. područje koraćke župe potpadalo je pod župu Dubočac, koja je koncem tog stoljeća, u vrijeme Bečkog rata, iščezla zbog iseljavanja katoličkog pučanstva u krajeve preko Save. Tijekom 18. st. broj se katolika u ovom kraju povećava i oni se tada nalaze u pastoralnoj nadležnosti župe Velika (Plehan). Godine 1776. spominje se fratarska kućica u kojoj je župnik iz Velike odsjedao prilikom svojih pastoralnih posjeta.
Sve do dvadesetih godina dvadesetog stoljeća umjesto župne crkve u Koraću je vjernicima na raspolaganju bila skromna drvena kapelica. Gradnja donedavne crkve započela je 1922, i potrajala je dulje vremena, tako da je zvonik dovršen tek 1938. godine. Na zvoniku su bila tri zvona: jedno je nabavljeno između dvaju ratova, a druga dva (135 i 451 kg) 1972. god. Godine 1972. crkva je obnovljena iznutra i izvana, 1975. izmijenjen je krov, a 1987. obnovljen zvonik. U nedavnom ratu crkva je potpuno minirana. God. 2000. sagrađena je u župnom dvorištu kapela koja služi za župna liturgijska slavlja. U pripremi su projekti za obnovu župne crkve.
Temeljita umjetnička obnova crkve izvršena je 1976-85. godine. U crkvi su urađena djela niza istaknutih hrvatskih umjetnika: F. Kršinić (Gospa s djetetom, mramor, v. 87 cm, 1976), Z. Grgić (Sv. Franjo, Sv. Anto, drvo, v. 142 cm, rješenje za klupe i ulazna vrata, 1980, te glavni oltar, 1981), J. Bifel (mozaik: "Učinite sve što vam rekne", 560x460 cm, 1979), Lj. Lah (12 vitraila na biblijske teme, 1980-83), ?. Seder (postaje križnoga puta u mozaiku, zidne slike: Proslava Krista i čovjeka, ca 45 m2, Getsemanski vrt, Posljednja večera i Uskrsli Krist, 1984-85). U zadnjem ratu su sva ova vrijedan djela uništena ili odnesena.
Župna kuća, izgrađena 1895. godine, bila je u upotrebi do 1962. kada je izgrađen novi župni stan. U zadnjem ratu teško je oštećena. Obnovljena je u periodu od 2000.-2003. godine.
Godine 1969. izgrađena je vjeronaučna dvorana koja je također uništena u zadnjem ratu i obnovljena poslije rata.
Broj se vjernika u koraćkoj župi tijekom vremena kretao ovako: 1813. god. župa ima 1.483 katolika, 1877: 938, te 1935. godine 1.926 katolika. Župa je u međuvremenu razdiobama teritorijalno znatno umanjena. Godine 1858. franjevci su u Koraću osnovali pučku školu, o čijem pak radu nemamo mnogo podataka.
Župa Koraće imala je 1991. godine 2.332 katolika (1974: 2.110). Svi župljani su u zadnjem ratu protjerani. Mali broj ih se nakon rata vratio tako da danas župa broji 80 vjernika. Župu tvore naselja Koraće i Novi Lužani.
U Novim Lužanima nalazi se podružna crkva (Sv. Ante Padovanskog, 12x6 m), koja je izgrađena 1972. godine. U župi postoji pet kapelica, od kojih je jedna grobljanska. Crkva sv. Ante kao i svih pet kapelica teško su stradale u zadnjem ratu.
